U Europi je teško naći zemlju u kojoj se na tako malom prostoru izmjenjuju tolike razlike kao u Hrvatskoj. Povijesni preokreti, geografske i klimatske osobitosti, osobitosti kulturne baštine, osobitosti radikalno različite tradicije, običaja i navika, različite osobitosti ruralnih i urbanih sredina i mnogi drugi elementi odražavaju se u bogatstvu gastronomskih razlika u Hrvatskoj. Hrvatska gastronomija nedvojbeno je jedna od najzanimljivijih i najbogatijih u Europi, ponajviše zato što spaja bogatstvo srednjoeuropske, mediteranske i orijentalne kuhinje, ali i zato što se temelji na iznimno zdravim namirnicama. Profinjeni poznavatelji europske gastronomije na hrvatskom će tanjuru prepoznati kulinarska dostignuća nekadašnjih vladara ovoga kraja od Beča i Venecije do Istanbula, ali i dragocjenu ostavštinu pučke kuhinje koja se razvijala u bliskoj vezi sa skromnim mogućnostima pojedinih krajeva. .
Bilo da se radi o srdelama, koje su se smatrale hraniteljima u Dalmaciji, stočarstvu na dalmatinskim otocima i u zaleđu, divljači u planinama i ravnicama Hrvatske ili šumskim plodovima u šumskim predjelima zemlje, hrvatska gastronomija oduvijek se razvijala u bliskoj povezanosti, klimom i prirodno prilagođeni materijalnim mogućnostima stanovništva. Bitnost i originalnost mnogih regionalnih pučkih kuhinja jedan je od najjačih aduta nacionalne gastronomije danas u suvremenim uvjetima. Hrvatska je još uvijek ekološki očuvana i učinila ovo gastronomskim bogatstvom bez premca. Hrvatska je zemlja zdrave prehrane koja potječe iz ekoloških zona većine svojih prirodno očuvanih krajolika koji su pošteđeni štetnih učinaka prekomjerne industrijalizacije. Zbog toga Hrvatska ima brojne gastronomske delicije koje su jedinstvene na europskoj i svjetskoj razini.
Gastronomski rariteti
Malostonska kamenica Ostrea edulis, otočka janjetina, pravo bogatstvo svježe i morske ribe, školjaka i rakova, jedno od najboljih maslinovih ulja na svijetu, paški ovčji sir, slavonski kulen, istarski boškarin (junetina) , tartufi i šparoge , blitva, rukola, grah, misancija i ostalo povrće, prvoklasna šunka i panceta iz Dalmatinske zagore, prirodno čuvana zagorska purica, bogata divljač i šumsko voće, lički krumpir i međimursko zelje, rariteti poput butara , sušena riblja ikra ili sušene tabinje, koje mnogi smatraju ukusnijima od suhog bakalara - sve su to namirnice na kojima se temelji vrhunska hrvatska gastronomija, zahvaljujući turizmu koji je sve popularniji u Europi i svijetu. O ovim delicijama sigurno ćemo napisati još mnogo članaka.
Izvor: croatia.hr
Najbolja domaća jela
Sljedeća jela, pripremljena s puno ljubavi, poznata su svima u Hrvatskoj i ne smiju izostati ni na jednom obiteljskom slavlju:
Sauerkrautwickel - Sarma
Zima ili Božić ili prvi dani Nove godine nezamislivi su bez sarme i zasigurno je malo ljudi u Hrvatskoj koji ne poznaju ovo jelo i koji ga nisu prije ili kasnije zavoljeli. Miješano mljeveno meso s rižom umotanom u listove kiselog kupusa oplemenjeno slaninom u finom umaku, po mogućnosti uz pire krumpir, nešto je posebno i vrijedno je svake minute nešto dulje pripreme. Za umatanje mesa u listove kiselog kupusa potrebno je malo vježbe i moje prve sarme se vrlo brzo same od sebe tijekom kuhanja odmotale. Nekoliko godina sam koristila čačkalicu za svaki omot sve dok mi muževa sestra nije po prvi put pokazala ispravnu tehniku zamatanja. Aleluja. Od tada moja sarma nije savršena samo okusom već i izgledom. Evo sličnog recepta.
Spanferkel - pečeno prase oder odojak
Odojak pečen na ili uz otvorenu vatru nekoliko sati neophodan je u Hrvatskoj na svakom vjenčanju, božićnom ili obiteljskom slavlju. Dan na koji se pekao odojak - na Božićni Badnjak - bio je okupljalište obitelji gdje su uglavnom muškarci po cijele dane okretali odojak, koji se nekada mukotrpno ručno vrtio, a sada se na električni pogon. Žene su pekle božićne kolačiće u kuhinji i pripremile gozbu. Najljepše uspomene na moje djetinjstvo su posjete djedu i baki na odmoru iz daleke Njemačke u malom selu Utolica kod Hrvatske Kostarjnice u unutrašnjosti Hrvatske. Nije bilo ništa bolje nego umočiti bakin svježi kruh u izcijeđenu mast odojka koji je još uvijek bio na roštilju i uživati u njemu. Budući da mi u Njemačkoj nemamo načina zapaliti tako otvorenu vatru na vrtu, a nemamo ni tako veliki roštilj, pola odojka (dan prije se natrlja s puno morske soli i hladi u hladnjaku ) se u pećnici na 160°C polako peče tri sata uz vrlo dobre rezultate. Samo probajte.
Fischpaprikasch - riblji paprikaš/fiš
Kako je rekao hrvatski književnik Pavao Pavličić: „Tri su stvari bez kojih je riblji paprikaš apsolutno nemoguć. To je bakreni kotlić, bijelo vino i dobro društvo. Iako je priprema ribe umjetnost, znanost i sportska disciplina, treća najvažnija stvar za ljude je društvo.“ Najbolja riba dolazi iz slavonskog Podunavlja i priprema se na otvorenoj vatri od nekoliko vrsta dunavske ribe. Nisam znala ovo jelo prije vjenčanja, ali kako moj suprug dolazi iz Podunavlja, probali smo i ovaj pripravak, ali u to vrijeme još s gotovim začinima iz vrećice, koji me nikad nisu inspirirali. Tek nakon što sam prvi put probala pravi riblji fišpaprikaš pripremljen od prave Vukovarčanke s tri vrste ribe, ovo mi je jedno od omiljenih jela i pripremamo ga na otvorenoj vatri nekoliko puta godišnje. Samo otvorena vatra i puno ljubavi uz dobro društvo čine ga pravim fišpaprikašom.
Hausgemachter Truthahn mit Mlinci - Pura sa mlincima
Želite li pripremiti tradicionalni adventski ili božićni specijalitet za cijelu obitelj, onda ne možete izbjeći puricu sa sočnim mlincima. Najbolji i najpoznatiji purani potječu iz sjevernohrvatskog planinskog područja Zagorja i pripremaju se po recepturi koja se godinama ne mijenja. Hrskavu, ali mekanu pečenu puricu uvijek se poslužuje uz mlince koji su kratko zapečeni ili namočeni u masnoći od prženja. Ovaj specijalitet je i savršen kao uskršnje jelo.
Kesselgericht mit Fleisch und Gemüse - Kotlovina
Kotlovina je također umjetnost za sebe i u njenoj pripremi ima pravih majstora. Jelo se s puno veselja priprema u cijeloj Hrvatskoj, ali najoriginalniju kotlovinu s puno mesa, kobasica i povrća s najvažnijim sastojkom paprikom s puno poštovanja pripremaju u Samoboru kraj Zagreba. Za kotlovinu potrebna je velika kovana posuda koja podsjeća na veliku tavu, a u dubljem dijelu tave sastojci se pirjaju satima na laganoj vatri na otvorenoj vatri, dok kotleti, vrat i kobasice (rado i perad) se peku na vanjskom obruču i drže na toplom do posluživanja. U Samoboru, Varaždinu i drugim gradovima organiziraju se i dani Kotlovine i cijela prvenstva. Uvjek veliko uzivanje.
Fisch vom Grill mit Mangold - riba sa grila sa blitvom
Jelo koje najviše vežemo uz ljetovanje u Hrvatskoj i more očito je riba s roštilja s blitvom i krumpirom. Čak i ako gotovo svaki restoran ima ovo jelo na jelovniku, postoji određena razlika u okusu zbog naknadnog začinjavanja maslinovim uljem i češnjakom. I naravno, ovo originalno mediteransko jelo najbolje je i u dobrom društvu uz dobro domaće vino u nekoj od brojnih konoba duž obale. U restoranu "Tri palme" u Novigradu u Istri jeli smo najboljeg brancina ili ribu s roštilja. Osim prekrasnog ambijenta, začin ribe bio je jedinstven. Najbolji okus imaju orada, brancin, zubatac ili obična orada, ali i masna riba poput srdele ili tune. Riba se posoli i natrlja maslinovim uljem te se često stavlja na roštilj s ružmarinom unutra, što ribi daje blago dimljenu aromu, a kožica i kosti daju mesu poseban okus. Ovisno o pripremi, riba se prije ili poslije pečenja začini procijeđenim češnjakom i peršinom. Kao prilog ne smije nedostajati pirjana blitva s krumpirom. Sad bih opet htjela na odmor :)
Gefüllte Paprikaschoten - Punjene Paprike
Ono što barem jednom u sezoni paprika ne smije nedostajati na stolu nijedne obitelji u Hrvatskoj su paprike punjene rižom i mljevenim mesom. Koriste mljevenu govedinu ili janjetinu pomiješanu sa svinjetinom, nasjeckanim lukom, rižom, češnjakom, jajetom i začinima. Kuha se za nekoliko dana, jer jelo ima sve bolji okus u narednih nekoliko dana, a dio se može i zamrznuti. Često se ovo jelo poslužuje i s pire krumpirom. Ovo jelo imam na stolu u svako doba godine, ali mi ga najviše volimo zimi kada je vani lijepo hladno i ovo toplo jelo zagrije svim čulima. Evo slična priprema, ali puno više pažnje pridajem umaku, kao i kod sarme. Za umak prvo dinstam dvije glavice luka s malo češnjaka, dodam sjeckanu crvenu papriku, mrkvu i korijen peršina, naribani svježi đumbir i ljutu papričicu i još malo prodinstam, dodam bocu pasirane rajčice i onda sa štab-mixer se ispirja lijepi umak. Začinjeno morskom solju, Vegetom i paprom, uz dodatak vode, punjene paprike u ovom umaku se polako na laganoj vatri kuhaju oko 1,5 do 2 sata. Fino!!!
Ascheglocke - Peka
Peka je zvonast, uglavnom kovani lonac od lijevanog željeza s poklopcem preko kojeg se stavlja vruća žar i unutra se divno jelo polako dinsta u vlastitom soku. U njemu se može svašta pripremiti - teletina, janjetina, kozjetina, lisičarke... i to gotovo uvijek s krumpirom i povrćem. Pod žari nastaju i tradicionalni kruh Dalmatinske zagore i morske delicije poput hobotnice, grdobine i peradi. U zadimljenim konobama Dalmatinske zagore oduvijek su se pripremala jela ispod peke, a dok su obitelj i prijatelji čekali hranu, vrijeme su provodili uz čašu domaćeg vina i kartanje. Do pojave peći, peka je bila glavna metoda pripreme hrane i kruha u mnogim dijelovima Hrvatske. Ono što je nekada bio običan seoski obrok danas je tražen specijalitet u restoranima diljem Hrvatske i njezina primorja.
Kroatische Feinkost - Schweinegrieben - Čvarci, kulen, krvavica
Godišnje klanje vlastitih svinja u kasnu jesen/zimu bio je vrhunac godine za gotovo sve obitelji, a uz jesensko konzervirano voće i povrće, kao i spremljeni krumpir, osiguravao je pune zamrzivače i pušnice - i dakle hrane tijekom cijele godine. Nije bilo dijela svinje koji nije korišten. I danas tu tradiciju drže mnoge obitelji u ruralnim sredinama i još se rado sjećam tog iskustva iz djetinjstva. Na ovaj dan klanja nastale su posebne hrvatske delicije kao što su čvarci, kulen, krvavica i još mnogo toga. Za čvarke mast od svinje se reže na kockice i polako se zagrijava u velikom kotlu na otvorenoj vatri i dugo topi. Zlatno smeđa boja obično se na kraju postiže dodavanjem malo mlijeka u masnoću. Zatim se čvarci obično malo istisnu i nakon hlađenja posole. Ostatak masti pohranjuje se u velike posude kao svinjska mast i koristi se za kuhanje i prženje svih vrsta hrane tijekom cijele godine. Za kulen se koriste najbolji komadi svinjetine kao mljeveno i začini paprikom, češnjakom i ostalim sastojcima u dodatku. Ovisno o području, krvavica se priprema s krvlju (kako samo ime govori) i mesom od glave itd. u prirodnim crijevima i obično se tako zamrzava ili se u Slavoniji priprema bez krvi s mesom i masnoćom kao i rižom. Osim domaćih kobasica i pršuta, čvarci, kulen itd. diljem Europe poznati su kao hrvatski specijaliteti.
Evo i preporuka za najveci Zimski vašar i Čvarakfest u Karancu, Baranja
Bohneneintopf mit Wurst oder Rippchen - Grah sa kobasicom ili rebrima
I za kraj, stari dobri paprikaš od graha s kobasicom ili rebrima, koji se u kontinentalnoj Hrvatskoj često kuha kao obrok za ručak u velikim količinama ua nekoliko dana. Ovo jelo također postaje sve bolje što duže stoji u hladnjaku. Pogotovo nakon dugih jesenskih šetnji ili zimi, ovaj gulaš od graha grije dušu i tijelo te se često poslužuje uz domaći svježi kruh. Čak i ako često sami pripremamo ovo jelo, veseli nas i kada za promjenu na odmoru u bistrou za promjenu otkrijemo tradicionalni gulaš od graha. Želite li probati domaća jela poput ovdje opisanih, možete posjetiti bistro u sklopu pijace u Poreču, Istra. Bili smo ovdje prije nekoliko godina i posjetili ovaj bistro nekoliko puta za ručak jer nas je iznenadio s nekoliko stalno mijenjajućih domaćih jela svaki dan.
Nadam se da ćete dobiti priliku probati ova divna domaća jela, jer Hrvatska nema samo tipična restoranska jela duž obale. Osim toga, volila bih da više restorana u Hrvatskoj također ima ova jela na meniju.
Dobar tek vam želi vasa Danijela
P.S .: I usput - oduvijek sam voljela domaće kobasice i bila tatina najbolja pomoćnica ;)
